NAJNOVIJE U HRVATSKOJ - OTORINOLARINGOLOGIJA: fotobio stimulacijska terapija u liječenju alergija i kroničnih upala nosa i sinusa, 3D-kompjuterizirana dijagnostika bolesti nosa i sinusa, kompjuterizirana digitalna-3D-virtualna endoskopska dijagnostika (VE) i kirurgija (VK) nosa i sinusa (3D-C-VE-FESS), rinokirurgija, fiberskopije, test sluha, akustična rinometrija/test disanja na nos ### PLASTIČNA I ESTETSKA KIRURGIJA: plastično-rekonstrukcijska i estetska kirurgija glave i vrata, estetsko oblikovanje nosa, uha, kapci, brada, usne (kompjuterska animacije prije operacije) ### ANTI-AGING TERAPIJA („POMLAĐIVANJE BEZ SKALPELA? formiranje novih oblika nazolabijalnih brazdi, radijalnih usjeka "ragada" na usnama, perioralnih kontura, kontura obraza/povećanje obujma, popunjavanje usjeka na licu nastalih nedostatkom potkožne masti/lipotrofija, popunjavanje kontura nosa koje su zaostale nakon rinoplastike, stvaranje nove projekcije vrška nosa, terapija sitnih i dubokih bora lica primjenom najnovijih preparata hijaluronske kiseline za pomlađivanje i rehidraciju kože preparatom RESTYLANE®, (Švedska) i MESOLIS (Švicarska), povećavanje obujma tkiva kože (ispunjavanje bora, ožiljaka, obrisa lica/vrata), preparatom ESTHELIS (Švicarska), stvaranje sasvim novih kontura lica preparatom RADIESSE (Nizozemska), primjena preparata GLYTONE® (Francuska) za korekciju nazolabijalnih brazda, popunjavanje srednjih i dubokih bora te povećanje volumena i korekciju oblika usana (trajnost 12 mjeseci), provođenje mezoterapije preparatom FILORGA® NCTF 135HA za revitalizaciju kože, uz postizanje gotovo trenutnih rezultata, tj. tretirana koža izgleda znatno svježije, napetije, „blistavije? odmorno i uočljivo mlađe ### ALERGOLOGIJA: pregled i obrada alergologa, proširena alergološka obrada (prick testiranje/ inhalatorni alergeni; 20-30 alergena i alimentarni alergeni; 20-30 alergena), RAST, RIST, specifična hiposenzibilizacija, primjena fotobio stimulacije u liječenju alergija ### DERMATOVENEROLOGIJA: anti-aging terapija, kompjuterizirana dermatoskopija madeža (mapiranje madeža cijelog tijela), sklerozacija vena i kapilara, estetska dermokirurgija ### OSTALA DIJAGNOSTIKA: cjelovita alergološka, biokemijska, citološka, mikrobiološka i patohistološka (PHD) dijagnostika
BIOSTIMULACIJSKI LASER U LIJEČENJU ALERGIJA LASERSKE OPERACIJE NOSA I SINUSA HomeSearchSitemapeng





 
Napisala: Dr. sc. Irena Jureković Ivković, dr. med.
POLIKLINIKA KLAPAN MEDICAL GROUP

- Pregled i obrada alergologa za djecu i odrasle
- Proširena alergološka obrada (kožno testiranje / inhalacijski alergeni i alergeni iz hrane; 20-30 alergena)
- analiza krvi na ukupna (RIST) i specifična (RAST) IgE protutijela na alergene
- Imunoterapija alergija (specifična hiposenzibilizacija)
- testovi provokacije
 
Alergijske bolesti su kronične nezarazne bolesti koje značajno utječu na kvalitetu života bolesnika od najranijeg djetinjstva do starosti. Broj oboljelih od alergijskih bolesti u našoj zemlji i u svijetu je u stalnom porastu u posljednjih četrdesetak godina, a očekuje se da će se isti trend zadržati i narednih desetljeća. Procjenjuje se da oko 35% opće populacije ima neku od alergijskih bolesti, a posebice su zabrinjavajući podaci koji govore o izrazito brzom porastu broja oboljelih od alergijskih bolesti među djecom.
 
Što je alergija, zašto i kako nastaju alergijske bolesti?
 
Alergija je neprimjeren i nepoželjan odgovor našeg imunološkog sustava na različite čimbenike iz okoliša koje nazivano antigenima ili alergenima. Alergijske reakcije i simptomi mogu biti lokalizirani i zahvatiti samo jedan dio tijela ili organ, ili opće, koje se mogu razviti brzo i ugroziti život bolesnika (tzv. anafilaksija).
Sklonost alergiji, odnosno atopijskim bolestima je najčešće nasljedna. Atopija znači sklonost organizma da u kontaktu s alergenima reagira stvaranjem protutijela iz razreda imunoglobulina E. Ta se sklonost nasljeđuje, no ona ne znači da će se neka od alergijskih bolesti obavezno razviti. Za nastanak bolesti važan je, osim nasljedne sklonosti, i utjecaj niza čimbenika iz okoliša, osobito onih kojima smo izloženi u prvim godinama života. 
 
Što sve uzrokuje alergije i koje vrste alergijskih bolesti postoje?
 
Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju. Najčešći izvor alergena vanjskih prostora su peludi i plijesni, a izloženost ovim alergenima ima sezonsko obilježje i ovisna je o zemljopisnom području i meteorološkim prilikama. U zatvorenim pak, prostorima najčešći alergeni su proizvodi grinja iz kućne prašine, kućne životinje s krznom (sastojci kože, dlake i žljezdanih izlučevina) i plijesni. Alergijske reakcije mogu također izazvati i hrana, lijekovi, kemikalije, konzervansi i aditivi u hrani i pićima, otrovi insekata i drugo.
U alergijske bolesti ubrajamo alergijske bolesti dišnog sustava (alergijski rinitis i astma), alergijski konjunktivitis, alergijske bolesti kože (atopijski ekcem, kontaktni dermatitis, urtikarija i angioedem), alergije na hranu i alergijske bolesti probavnog sustava, alergijske reakcije na lijekove i cjepiva i na ubode kukaca.
Alergije na hranu su najčešće u prvim godinama života, dok se preosjetljivost na inhalacijske alergene javlja kasnije. U dojenčadi i male djece do 3. godine života alergija na hranu najčešće se očituje promjenama na koži u obliku atopijskog ekcema, ili na probavnim organima u obliku bolova u trbuhu, povraćanja, proljeva, zatvora ili slabog napredovanja. Najčešće se radi o preosjetljivosti na bjelančevine kravljeg mlijeka, na bjelanjak jajeta, žitarice i jezgričavo voće, prvenstveno kikiriki.
Kada govorimo o atopijskom ekcemu ili dermatitisu, treba istaknuti da ova kožna bolest nije uvijek i nužno povezana s alergijom. Naime, ima bolesnika u kojih se javljaju isti kožni simptomi, ali se obradom ne može dokazati alergijska podloga bolesti. Uz atopijski dermatitis, najčešći simptom alergije u ovoj dobi je ponavljajuće piskanje(zviždanje ili „sviranje“ u prsima) koje se najčešće javlja uz virusne prehlade, ali može biti potaknuto, osim alergenima, i pojačanom tjelesnom aktivnošću, jakim emocijama (smijeh, plač, srdžba), promjenama vremenskih prilika (ciklona, magla), hladnim ili nečistim zrakom (duhanski dim!).
 
Kako postavljamo dijagnozu alergijskih bolesti ?
 
U prepoznavanju alergijskih bolesti važnu ulogu ima subjektivni iskaz bolesnika ili članova obitelji (anamneza). Na temelju razgovora s bolesnikom i kliničkog pregleda postavlja se sumnja na alergijsku bolest koju je potrebno potvrditi ili isključiti različitim dijagnostičkim postupcima.
Testiranje preosjetljivosti na alergene provodi se kožnim testovima (najčešće ubodni kožni test) i u kontaktu s alergenom razvija se lokalna reakcija kojom se potvrđuje preosjetljivost organizma. Alergološko testiranje je važno radi ranog otkrivanja djece s povećanim rizikom za kasniji razvoj alergijskih bolesti kao i onih koji zahtijevaju specifičan pristup i liječenje. Djeca koja rano razviju preosjetljivost na hranu ili inhalacijske alergene imaju povećani rizik za kasniji razvoj alergijskih bolesti. Opsežnost testiranja i dodatne alergološke obrade ovisit će o dobi djeteta, prisustvu alergijskih bolesti u obitelji, posebice u najbližih srodnika (roditelja i/ili braće) te o znakovima bolesti, uključujući i moguće sezonske varijacije simptoma. Ne postoji dobna granica za izvođenje ubodnog kožnog testa, a paleta alergena za kožno testiranje ovisit će prvenstveno o dobi djeteta i simptomima bolesti.
Nakon pozitivnog kožnog testa nalaz se potvrđuje određivanjem IgE protutijela u krvi. Ostali dijagnostički postupci ovise o simptomima, a uključuju određivanje upalnih stanica i njihovih proizvoda u krvi i zahvaćenom organu, mjerenje plućne funkcije, pregled specijaliste za uho, grlo i nos i specifične testove za izazivanje alergijskih reakcija na zahvaćenom organu (provokacijski testovi).
Kod alergije na hranu, za sigurnu dijagnozu potrebna je eliminacijska dijeta (dijeta bez namirnice za koju se sumnja da uzrokuje tegobe) te provokacijski test hranom. Međutim, uporaba kožnog ubodnog testa zajedno s određivanjem specifičnih IgE protutijela na hranu, može u svakodnevnoj praksi u dojenčadi i male djece značajno reducirati potrebu za opterećenjem u postavljanju dijagnoze alergije na hranu.
 
Imunoterapija, hiposenzibilizacija ili cijepljenje protiv alergije
 
Imunoterapija je najprirodniji način liječenja alergijskih bolesti. Vrlo je učinkovit kada se primijeni u dobro odabranih pacijenata. Ona mijenja prirodni tijek bolesti, sprječava ili usporava razvoj novih alergija, pa čak i razvoj astme u bolesnika koji imaju isključivo alergijski rinitis. Liječenje imunoterapijom se preporučuje u početku bolesti, kod osoba preosjetljivih na manji broj srodnih alergena, standardiziranim pripravcima. Imunoterapija se može provoditi davanjem injekcija pod kožu ili u obliku kapi pod jezik.


?>