Imam nedovoljno sline u nosu, i za razliku od većime mojih sugrađana nos mi je često suh, nema obilne sekrecije, slinastog iskašljavanja i sl. Moj mi liječnik kaže da ni to nije dobro, jer da mi neće biti dobra funkcija "nosnog klirensa", i da je to osnova za mnoge buduće probleme. Molim vas da mi vaš konzultant otorinolaringolog objasni o čemu se radi.
Treba znati nekoliko važnih stvari koje pomažu razumijevanju navedenih funkcija koje su navedene u vašem pitanju. Naime, tzv. mukocilijarni klirens je važna nosna i sinusna funkcija koja se odvija interakcijom (sudjelovanjem) stanica sadržanih u nosnoj sluznici. Nosni sluznični epitel sastoji se od tzv. cilijarnih i necilijarnih kolumnarnih stanica, vrčastih i bazalnih stanica. Bazalne stanice su primitivne stanice. Vrčaste stanice sastoje se od žljezdanih elemenata epitelnog sloja, koji proizvodi sluz, te tvori zaštitni površinski sloj preko sluznične membrane. Sluz proizvode vrčaste stanice (tzv. jednostanične intraepitelijalne sluznične žlijezde), a također i submukozne sluznične i seromukozne žlijezde. Produkciju sluzi kontroliraju parasimpatički neuroni koji dolaze do sluznice preko vidijskog živca (n. vidianus). Sekrecija je stimulirana parasimpatikusom i lokalno otpuštenim histaminom. U pericilijarnom području se nalazi serozna pericilijarna tekućina (tzv. sol-faza), a iznad nje je viskoelastičan sluznični sloj (tzv. gel-faza). Sluz se uz pomoć cilija na epitelnim stanicama stalno pomiče prema koanama i ždrijelu, a u paranazalnim šupljinama, gdje se nalazi sličan mehanizam čišćenja, prema ušćima. Zbog ovakve građe sluznice i slojeva sluzi, na njima se zadržava većina krupnijih čestica (većih od 5 μm). Uredna funkcija ovog mukocilijarnog transporta ovisi o mnoštvu čimbenika. Trepetljike (cilije) se u normalnim okolnostima jednoliko kreću u istom smjeru. Ovom gibanju pomaže jednoliki, uravnotežen sastav sol i gel-faze. Mukocilijarni sustav transporta je održan i u uznapredovalim fazama bolesti, čak i ako postoje veći prekidi kontinuiteta sluznice (tzv. «fenomen premoštavanja»). Osim što služi kao mehanički filtar, nosna sluznica sudjeluje u procesu kondicioniranja zraka. Ovim se procesom udahnuti zrak vlaži i zagrijava, te on nakon prolaska kroz nosnu šupljinu ima jednaka fizikalna svojstva, bez obzira na vanjske uvjete.
Osim navedenih funkcija, nos služi i kao imunološka prepreka vanjskim antigenima. Veliki broj stranih čestica prvo ulazi u organizam kroz nos, te je stoga imunološki sustav nosa vrlo razvijen. Unutar samog epitela nosne sluznice nalazi se veća količina sekretornog imunoglobulina (IgA), koji reagira na specifične antigene, ali i lizozim, interferon γ, komponente komplementa i ostali nosioci nespecifične imunosti. Plazma stanice, koje su pretežito u tzv. lamini propriji, proizvode, pored ostalih i IgA-protutijela. Za razliku od monomernog IgA (m-IgA) koji je prisutan u krvi, sekretorni IgA (s-IgA) imunoglobulin dimernog je molekulskog tipa i nalazi se u sluznici. Posebnom spojnicom povezan je ovaj dimerni oblik u čvrstu cjelinu. On je djelatan samo pri dodiru s posebnom vrstom receptora (“secretory components”) koji se nalaze na donjoj plohi epitelnih stanica. Ispod epitela su koncentrirani elementi stanične imunosti: uglavnom granulociti, makrofagi, limfociti. Plazma stanice, T- i B-limfociti, te makrofagi čine poseban sustav limfatičkog tkiva koji je odgovoran za zaštitu cjelokupne sluznice gornjih dišnih puteva. Prethodno nabrojene zasebne značajke organizacije imunološkog sustava sluznice nosa i paranazalnih sinusa uključuju međudjelovanje staničnog (T-limfociti) i humoralnog (B-limfociti) mehanizma. Ovi se mehanizmi međusobno nadopunjuju. Posebna uloga u patogenezi alergijskog rinitisa, kao i alergijskih bolesti općenito se opisuje aktivaciji mastocitnih stanica te vezanju imunokompleksa IgE i antigena uz posljedično oslobađanje kemijskih medijatora upale. Imajući u vidu sve opisano, predlažem da posjetite otorinolaringologa koji se bavi problematikom nosa i paranazalnih sinusa (rinolog), koji će definirati o čemu se kod vas radi.
