Star sam 48 godina, imam 15-tak kilograma "viška", duže vrijeme izrazito hrčem, ne pomaže ni promjena položaja tijela, često sam pospan. Supruga mi je na rubu živaca. što da radim, kako spasiti brak, kome da se obratim?
Vi vjerojatno imate tzv. sindrom opstruktivne apneje pri spavanju (poremećaj disanja pri spavanju / OSAS), što nerijetko prati i povećana tjelesna težna. Osobitost ovog sindroma mogu biti npr. teškoće koncentracije, razdražljivost, zaboravljivost, promjene raspoloženja, depresija, pojačano znojenje, ali i dnevna pospanost, nedostatak koncentracije, često i «napadaji» spavanja, smanjen protok zračne struje (hipopneja) ili potpuni prestanak disanja kroz kraće vrijeme (apeje). Da bi se prestanak disanja okarakterizirao kao apneja, mora trajati najmanje deset sekundi. Često niste niti svjesni prestanka disanja, pa se obično podatak dobiva od druge osobe (Vaša supruga). U težim slučajevima ovo stanje može dovesti i do težih srčanih bolesti (povišen tlak, infarkt), moždanog udara i raznih nesreća zbog smanjenja koncentracije. Treba svakako navesti da se znakovi opstruktivne apneje mogu javiti samo kroz kratki period (virusna infekcija gornjeg dišnog sustava, uvećanje limfnog tkiva ždrijela i vrata, utjecaj alkohola i lijekova za smirenje, itd). U dijagnostici je važan ORL pregled, koji uključuje i endo-mikro-fleksibilnu-fiberskopiju nosa i ždrijela (deformacije nosne pregrade, različitih oblika i tipova, povećane donje nosne školjke i/ili kolaps nosnog vrška i/ili nosnica pri udahu, kao i poremećaji u anatomskim odnosima u ždrijelu, npr. spušteni stražnji nepčani lukovi, duga resica/uvula, itd). Postoje i upitnici (ankete) koji ispunjavaju bolesnici (tzv. Epworth Sleepiness Scale). Nakon pregleda je potrebno učiniti tzv. polisomnografiju, tj. pretragu kojom se prate različiti vitalni parametri tijekom cjelonoćnog spavanja (moždana aktivnost, aktivnost mišića, očiju, disanje i razina kisika u krvi). Postoje mnogobrojni oblici liječenja, kao što su redukcija tjelesne težine i spavanje na boku ili na trbuhu, različite naprave koje se stavljaju u usta, izbjegavanje alkohola i lijekova koji mogu dovesti do smanjenja mišićne napetosti, prestanak pušenja, održavanje prohodnosti nosa, itd. Moderni kirurški zahvati se pokušavaju što više približiti potrebama svakog pojedinog bolesnika individualno (elegantna plastično-rekonstrukcijska operacija medijalnog zida nosa (septuma) u lokalnoj anesteziji, redukcija oblika i veličine nosnih školjki (laser kirurgija, isključivo u lokalnoj anesteziji), uvulopalatofaringoplastika (UPPP), uz odstranjenje krajnika (tonziloadenotomija), itd. Zaključno, ukoliko imate izražen poremećaj disanja pri spavanju (pauze u disanju tijekom sna), otežanu prohodnost gornjih i/ili donjih dišnih puteva (nos, ždrijelo, grkljan, dušnik...), te time i pojavu karakterističnog zvuka „hrkanja“, savjetujem svakako cjelovit pregled otorinolaringologa (po mogućnosti rinologa), te sukladno konačnoj procjeni i preporučen oblik/oblike liječenja.
