Cijenjena gospodo, imam po svemu sudeći alergijski rinitis. Do sada sam uzimao raznorazne lijekove, sprejeve, kapljice. Zbunjen sam različitim uputama, pa čak i stavovima liječnika kod kojih sam bio na pregledima. Njihovi su savjeti, u svezi liječenja, ponekad bili u cijelosti sasvim kontradiktorni. Molim vašeg eksperta za otorinolaringologiju da mi pojasni osnovne karakteristike ove bolesti i koji su današnji svjetski trendovi u liječenju.
Cijenjeni gospodine, alergijski rinitis je posljedično stanje nastalo posredstvom niza imunoloških reakcija. Prvobitno izlaganje alergenu dovodi do proizvodnje tzv. imunoglobulina E (IgE) u B-limfocitima. Ponovnim izlaganjem istom alergenu dovodi do njegovog vezanja za IgE-protitijela i njihovog križnog vezanja na površini mastocita. Reakcija počinje 2-5 minuta nakon vezivanja antigena sa protutijelom, a vrhunac doseže nakon 15 minuta. Tada dolazi do degranulacije i otpuštanja različitih upalnih medijatora, od kojih su neki prethodno stvoreni i pohranjeni u granulama, a drugi se stvaraju de novo. Učinci, koji su uzrokovani upalnim medijatorima, su poznati kao rana alergo-reakcija i događaju se unutar prvog sata nakon izlaganja antigenu. Kasna faza odgovora se događa 2-8 sati nakon početne reakcije. Eozinofili, bazofili i mastociti su najznačajniji kod ovog odgovora. Antigeni koji uzrokuju ovu reakciju mogu biti različiti inhalacijski, alimentarni, medikamentozni i/ili bakterijski antigeni. Poseban je kliniči entitet Rhinitis allergica pollinosa, koji predstavlja sezonska bolest uzrokovanu peludom trave, cvijeća i/ili stabala. Simptomi alergijskog rinitisa su začepljen nos, rinoreja (obilna vodenasta) i svrbež očiju, nosa i nepca. Kliničkim pregledom se vide plavkaste otečene nosne školjke, pojačana bistra nosna sekrecija, a ponekad periorbitalni edem, kao i edem kapaka. Alergijski rinitis može biti povezan sa drugim atopijskim bolestima, kao što su astma i dermatitis. Kao sekundarna pojava može se javiti upala sinusa, upala srednjeg uha i/ili nosna polipoza. Dijagnoza se postavlja na osnovi anamneze i kliničke slike te alergološkim testiranjem, kao što su tzv. in vitro testovi (tj. identifikacija IgE u serumu), RAST, ELISA, RIST, mjerenje oslobađanja histamina iz bazofila. In vivo testovi su tzv. scratch test (rijetko se koristi zbog češćih lažnih rezultata), prick test (očitava se nakon 20 min, a rezultati se uspoređuju sa negativnom i pozitivnom kontrolom; to je npr. test koji redovito koristimo u našoj Poliklinici), intradermalni test (ako je prick test negativan), ili rjeđe bris nosa na eozinofile (vjerovatno se radi o alergiji ako eozinofili predstavljaju više od 25% stanica u brisu). Tijekom liječenja koristi se medikamentna terapija, kao što su antihistaminici (ako su tegobe izražene sezonski, liječenje treba početi 2-3 tjedna prije početka polinacije; treba prekinuti 48 sati prije kožmih testova jer njihova upotreba može umanjiti pozitivnu reakciju), lokalni i sistemski dekongestivi (pseudoefedrin, obično uz antihistaminike) koji su manje štetni za nosnu sluznicu kod dulje upotrebe, potom kortikosteroidi koji djeluju na učinke rane i kasne alergijske reakcije, zatim Na-kromoglikat (intranazalno; nuspojave su bronhospazam, edem larinksa, otok zglobova), ili npr. montelukast (antagonist leukotriena), koji je manje učinkovit od lokalnih kortikosteroida. Imunoterapija se primjenjuje kada farmakoterapija ne pokaže dovoljnu učinkovitost ili kada uzrokuje previše nuspojava, kada se ne mogu izbjeći alergeni, ili uz prolongiranu farmakoterapiju. Veće doze alergena, primjenjene parenteralno, umanjuju proizvodnju IgE, stimuliraju proizvodnju IgG te smanjuju reaktivnost različitih stanica, kao što su npr. bazofili i limfociti. Rezultat je poboljšanje u cca 50% bolesnika, 25% pogoršanje, 25% bez promjene. Glavna komplikacija: mogućnost anafilaktičke reakcije. Glavni nedostatak predstavlja cijena terapije. U najnovije doba u svezi liječenja sluznice nosa i paranazaknih sinusa, kao i smanjenja tegoba tijekom ekspozicije alergenima, koristi se biolaser (koji je dostupan i u Hrvatskoj). Primjena ovog novog tretmana fotodinamske terapije ima za učinak smanjeno izlučivanje histamina iz tzv. mast stanica, indukciju apoptoze u T stanicama i eozinofilima, inhibiciju sinteze IL-5 ali i produkciju IL-10. Stoga, na kraju, cijenjeni gospodine, savjetujem da posjetite otorinolaringologa/rinologa koji se bavi ovom dijagnostikom i/ili terapijom te da izaberete svrsishodan tretman sukladan Vašem stanju i tegobama.
