Trudna sam već 6 mjeseci, imam začepljen nos i ne mogu uredno disati. Još sam ranije imala tegobe sa vazomotornim rinitisom. Moj liječnik dovodi u svezu moje tegobe i sa lijekovima koje sam prethodno dosta koristila (različiti dekongestvi). Recite mi o čemu se zapravo radi?
Cijenjena gospođo, poznato je da se vazomotorni rinitis javlja tijekom cijele godine, pri čemu se kao uzročnik ne može utvrditi specifični alergen. Simptomi vazomotornog rinitisa su povremena nosna opstrukcija, pojačana sekrecija, svrbež u nosu i epifarinksu i kihanje. Može biti izazvan različitim činiteljima, kao što su endokrini poremećaji, promjene temperature, umor ili stres. Smatra se da je ovo stanje rezultat neravnoteže autonomnog živčanog sustava, primarno parasimpatičke inervacije u pojasu sluznice (acetilkolin, tvar P, vazoaktivni intestinalni peptid). Liječi se primarni uzrok bolesti, ako je u cijelosti dokazan (npr. endokrina disfunkcija). Primjenjuju se vazokonstriktori, uz obavezno izbjegavanje preduge terapije. Također se koriste i topički kortikosteroidi. Ako ne dolazi do poboljšanja općeg i lokalnog stanja na konzervativnu terapiju, može se pokušati elektrokoagulacija ili uz pomoć lasera reducija obima edematozne sluznice, osobito u području donjih nosnih školjki, koja gotovo redovito daje veoma dobre rezultate kada je i indicirana (i ja je osobno često prakticiram kod mojih pacijenata sa ovom problematikom). S druge strane rinitis izazvan lijekovima karakteriziran je vazodilatacijom i edemom sluznice («rebound efekt») nakon dugotrajne primjene lokalnih dekongestiva. Budući sluznica postaje sve manje osjetljiva na lijekove, koriste se sve veće doze dekongestiva, uz manju uspješnost liječenja, što dovodi do začaranog kruga. Prisutnost antiseptika, npr. benzalkonij-klorida, koji je česti aditiv u dekongestivnim kapljicama, potiče ovu reakciju. Metoda prevencije je svakako izbjegavanje upotrebe kapi dulje od 3-5 dana. Liječenje već razvijenog medikamentoznog rinitisa je dosta teško. Obično se koriste topički ili sistemski kortikosteroidi. Osim dekongestiva i antihipertenzivi, kao što su gvanetidin, hidralazin i prazosin (α blokatori), uzrokuju vazodilataciju i opstrukciju nosa. Rezerpin i metil-dopa prazne tzv. adrenalinske rezerve u živčanim vlaknima, dovodeći do kolinergičke stimulacije. I beta blokatori također mogu dovesti do rinitisa. Budući ste trudnica treba reći da estrogen također ima veliki broj učinaka na nosnu sluznicu, primarno time što je povećana produkcija acetilkolina. To nastaje zbog inhibicije tzv. ach-esteraze, povećanom aktivnošću žlijezda i povećanom količinom mukopolisaharidnog ekstracelularnog matriksa. Ovo se stanje pogoršava u trećem trimestru trudnoće. Slične učinke mogu imati i oralni kontraceptivi i/ili hormonska nadomjesna terapija. Za liječenje se koriste topički kortikosteroidi, rjeđe vazokonstriktori.Ne treba zaboraviti niti tzv hipotiroidizam, tj. miksedem, posljedičnim edemom nosne sluznice koja može dovesti do začepljenja nosa, potom gustatorni rinitis (refleksna kolinergička reakcija nastala podražajem receptora na nepcu), rinitis zbog nedostatka zračne struje (nakon laringektomije, atrezije koana, i sl. krvne žile nosa gube tonus i školjke postaju otečene), kompenzatorni rinitis (kad postoji višak prostora u nosnoj šupljini, nosne školjke će hipertrofirati, nastojeći ispuniti taj prostor; to se događa u cilju zaštite nosa od pojačanog protoka zraka, koji pretjerano isušuje i hladi sluznicu) i različitih sistemskih bolesti, kao što je sindrom gornje šuplje vene (periorbitalni edem, otok nosne sluznice, glavobolja i otok lica uz proširne vene glave i vrata), Hornerov sindrom (jednostrana hiperemija, otok, hipersekrecija, mioza, ptoza i nosna opstrukcija zbog nedostataka simpatičke inervacije), ciroza jetre, uremija i sl. Nadam se da smo dovoljno jasno ocrtali problematiku koja je efinirana u vašem pitanju.
