Od djetinjstva imam učestale glavobolje, problem sa oticanjem suza iz desnog oka i probleme sa sinusima, ali bezbakterijskih infekcija. Nedavno mi je na Rtg-sinusa pronađeno da osim zadebljanja sluznice imam i iskrivljenu nosnu pregradu, suženenosne kanale, te "koštanu izraslinu" u desnoj strani nosa. Tako su mi barem rekli u domu zdravlja, a čini mi se da niti oni ne znaju što bi napravili. Trenutno imam svakodnevne cjelodnevne jake bolove u očima i glavobolje, neurolog mi savjetuje uzimanje lijekova protiv migrene, ortoped da je možda problem u vratnoj kralježnici, ali kažu isto tako da svoje probleme neću moći trajno riješiti bez operacije nosa. Zanima me koliko dugo bih trebala biti u bolnici poslije te operacije, jer imam malo dijete.
Cijenjena čitateljice, korisno je znati da je uredno održana ventilacija / aerizacija sinusnih prostornih područja potrebna za normalno funkcioniranje paranazalnih sinusa. Uredno održana ventilacija se odvija kroz njihova prirodna ušća, koja se otvaraju u srednjem nosnom hodniku, ispod srednje školjke, osim stražnjih etmoida i sfenoidnog sinusa, čija su ušća smještena više otraga (posteriornije). Srednja školjka i srednji hodnik predstavljaju ključno područje nosne šupljine, smješteno na bočnom (lateralnom) zidu nosa, koje je poznato kao «ostiomeatalni kompleks» (OMC). Kronična promjena sluznice nosa i sinusa je do nedavno smatrana vjerojatnom manifestacijom alergije, barem u jednog dijela bolesnika. No, novije spoznaje ukazuju na nepostojanje bilo kakve alergo-reakcije per se u bolesnika sa kroničnim rinosinuitisom. Štoviše, smatra se da mehanizmi koji nisu posredovani tzv. imunoglobulinima E (IgE) aktiviraju oslobađanje histamina iz mast stanica u kronično promjenjenoj sluznici gornjeg probavno-dišnog trakta, iako postoje i drugačija mišljenja. Teorija o tzv. “lokalnoj alergo reakciji” u ovoj sluznici, uz pretpostavku da sinteza specifičnih IgE protutijela i tzv. degranulacija mast stanica ne moraju predstavljati značajan sistemski već i lokalni nalaz, nije potvrđena prvenstveno stoga jer je vrlo rjedak nalaz stanica (plazma stanica) koje sintetiziraju IgE u tkivu ovako kronično promjenjene sluznice. Do danas nema jasnog odgovora zašto dolazi do nakupljanja eozinofila u tkivu ove sluznice. Konačno, današnje spoznaje ukazuju da nakon primjene kortizona dolazi do značajnog smanjenja mase (debljine) sluznice u bolesnika s kroničnim promjenama u nosu i sinusima, što se dovodi u svezu sa blokadom sinteze određenih metabolite organskih kiselina (npr. prostaglandina i leukotriena). To su metaboliti arahidonske kiseline (AKm), koji doprinose stvaranju uvjeta za nastanak edema (otečenosti sluznice) te njegov rast. Tegobe povezane s otežanom prohodnošću (opstrukcijom) suznog kanala se dijagnosticiraju tzv. dakriocistogramom nakon aplikacije prikladnog kontrasta. Oftalmolog dilatira (proširuje) suzni kanal, te prolazi kroz njega sa fleksibilnim fiberoptičkim svjetlom, tako da endo-FESS-kirurg može identificirati svjetlo na lateralnom nosnom zidu. Tada slijdi tzv. endoskopska intranazalna dakriocistorinostomija, kada se bušilicom ili laserom odstrani kost iznad regije celula tzv. agera nasi ili u području tzv. lakrimalne (suzne) kosti. Treba identificirati suznu vrećicu, te odstraniti njen medijalni dio uz postupak koji se zove marsupijalizaciju. Uspjeh je sličan kao i kod vanjskog pristupa, ali bez vanjske incizije (reza). Ukoliko se kod Vas radi još i o postojanju devijacije/frakture nosnog septuma, prije svega treba korigirati anatomski oblik ove nosne pregrade a tek potom sve ostalo. Na sreću danas provodimo i endoskopske minimalno invazivne rekonstrukcijske septoplastike kojih sam i sam veliki pobornik (potencirana anestezija a NE opća, minimalni rez u nosu/svega par milimetara, cjevčice za disanje poslije operacije koje se odstranjuju 2-3 dana poslije operacije / NE tamponi, 2-3 sata boravka u medicinskoj ustanovi poslije operacije).
