Moj muž ima 50 godina i ima polipe u desnoj nosnici, velike nosne školjke, hrče, ima astmu i preosjetlji je na Andol. Želio bi to ukloniti laserom. Zanima me da li je to moguće i da li se to radi?
Klinička procjena lokalnog stanja nosa i paranazaknih sinusa, uvid u sveobuhvatne imunološke parametre bolesnika (imunodeficit), saharinski test, tj. uvid u sposobnost evakuacije sekreta, alergo status (npr. prick test, naknadno specifičniji testovi), mikološka (osobito supernatant mukusa i svakako nativni preparati), infektološka i bakteriološka (bris nazofarinksa kao i ispirka sinusa tijekom punkcije istog), itd., predstavljaju osnov u dijagnostičkom pristupu procjene tijeka, ishoda i uspješnosti liječenja bolesnika koji imaju tegobe kao što ih vi navodite. Sukladno spoznaji da do danas nije sa sigurnošću sasvim razjašnjena etiologija nosne polipoze (tj. mehanizmi koji sa sigurnošću dovode do opisanih promjena sluznice), te da nema jedinstvenog stava u svezi racionalnog liječenja nosne polipoze, važno je poznavati rizične faktore koji mogu imati veću ili manju ulogu u nastajanju ovih kroničnih promjena sluznice gornjeg probavno-dišnog trakta. Primjenom lasera u rino-kirurgiji, veoma elegantno, na minimalno invazivan način, izbjegnuto je niz popratnih neugodnih poslijeoperacijskih stanja, koja su se redovito javljala nakon konvencionalnog (kirurškog) načina liječenja, kao što su npr. krvarenje (za vrijeme i poslijeoperacije), stvaranje krusti na velikoj površinskoj ploči sluznice koja je tretirana kirurški, posljedičnim promjenama atrofičnog rinitisa, i sl. Time je laser zauzeoprimjereno mjesto u kirurgiji nosa i paranazalnih sinusa već od prvih izvješća o uspješnoj primjeni u rinokirurgiji početkom 80-ih godina prošlog stoljeća, osobitou liječenju nealergijske vazomotorne hipertrofične rinopatije, ali i nekih oblika alergijskih upalnih stanja sluznice nosa. Sam postupak podrazumijeva laserskitretman tzv. vanjskog ili „medijalnog” gornjeg kvadranta glave donjih nosnih školjki, zbog više razloga (npr. tu je daleko najmanja učestalost kavernoznih venskih sinusa zbog čega poslije tretmana nastaje obilno krvarenje, tu je najvažnija točka normalnog strujanja zraka u nosu i sl.), što liječnici koji se bave ovom kirurgijom moraju detaljno poznavati. U svijetu se danas u kirurgiji ove regije koristi CO2 laser, kao i Nd:YAG, KTP 532, Excimer i Dye laseri. Poznato je da se naovaj način mogu operirati i nosne hrskavice/kosti, tj. preciznom ablacijom deformiteta provesti i poštedna septoplastika, kao što je moguće provesti i odstranjenje sinonazalnih polipa (tzv. evaporizacija), vaskularnih anomalija, dakriocistorinostomija, korekcija ergonomskih anatomskih detalja ostioeatalnogkompleksa, itd. Stoga svakako predlažem da se obratite otorinolaringologu, subspecijalisti rino-sinusologu koji će sigurno i nadasve detaljno prići obradi vašeg statusa i izabrati najpogodniji način dijagnostike (fiberskopija, MSCT, 3D-MSCT, VE) i kirurške terapije polipa (endo-kirurgija/FESS, 3D-C-FESS, VK, CAS i sl.), ali svakako i veoma učinkovite poslije operacijske terapije (npr. fotodinamska biostimulacijska terapija).
