Pitanje 103

Pitanje

Poštovani, moj sin (13g) je u 12. mj imao upalu grla sa 38,5C. Liječen je biljnim lijekovima, nakon 3-4 dana svi su se simptomi povukli. Nakon mjesec dana pojavio se isti problem te sam ga odvela liječniku. Lab.nalazi sve uredno osim AST (antistrep.titar)- 648,bris grla neg. Terapija klav 1g 2xdnevno-10dana. Sada na kontroli sve uredno, bakt bris grla neg, osim AST 675,te mu je ponovo preporučen Klavocin 1g 2x u trajanju od 10 dana. Prilično sam zabrinuta u svezi ponovnog davanja Klavocina, malo sam se informirala te znam da visok ast ostaje još dugo nakon infekcije streptokokom, pokušala sam to reći našem obiteljskom liječniku, ali ona inzistira na antibiotiku. Napominjem da je moj sin dobrog zdravlja, trenira vaterpolo, osim što je nerijetko lagano prehlađen (dijagnoza deviatio septi nasi), nema nikakvih problema, a zbog devijacije provodi i redovitu nosnu higijenu (marimer). Znam za moguće posljedice povišenog AST-a, pa Vas molim za Vaše mišljenje. Zahvaljujem. N.B.

Odgovor

Uz opis upala koje ste naveli, niste opisali izgled/oblik organa (ev. „razrovan“), kao niti koliko je ev sličnih upala do sada imao. Stoga preporučujem da ORL-specijalist neizostavno fleksibilnim fiberendoskopom pregleda područje gornjeg ždrijela, provjeri da li je tzv. treća mandula povećana („budući sin diše na usta“), što upućuje na stanje svakodnevnog disanja samo na usta (time se javlja i mogućnost čestih upala palatinalnih tonzila). Svakako treba provesti još jednom potrebne lab. pretrage (AST, ASTA, KKS, željezo, Hb), bez kojih moderna medicina ne smije postaviti indikaciju za provođenje eventualnog operacijskog zahvata. Učestalost gnojnih upala upućuje na činjenicu da imunološka obrana i/ili funkcija organa u cijelosti nije zadovoljavajuća (značajno smanjena/insuficijentna sinteza npr. sIgA antitijela već poslije 4 gnojne upale tijekom jedne kalendarske godine), te da time postoji mogućnost sekundarnih komplikacija (reum.artritis, upale bubrega, isl). Ovaj pristup postavlja zlatni standard moderne dijagnostike (zasnovane na jasnim i svima znanim imuno-biokemijskim principima), jasno određuje kada se odlučujemo za medikamentnu terapiju (u slučaju gore navedenog streptokoka običajna je penicilinska terapija) ili operacijsku terapiju (učestale streptokokne upale tijekom godine, „razrovane tonzile“ i sl.).